PAPIN NAGOVOR UZ MOLITVU ANĐEO GOSPODNJI
Nedjelja, 4. oujka 2007.
Draga braćo i sestre!
Ove, druge korizmene nedjelje, evanđelist Luka ističe kako se Isus popeo na brdo "da se pomoli" (Lk 9,28) zajedno s apostolima Petrom, Jakovom i Ivanom. I "dok se molio" (9,29), dogodilo se blještavo otajstvo preobraenja. Uspeti se na brdo za trojicu je apostola značilo stoga da postaju dijelom Isusove molitve, a Isus se često povlačio kako bi molio, osobito u zoru i nakon zalaska sunca, a ponekad i kroz cijelu noć. Ipak, samo toga puta na gori on je htio svojim prijateljima pokazati nutarnje svjetlo koje ga je ispunjalo dok je molio: Njegovo je lice - čitamo u evanđelju - bilo osvijetljeno, a njegove su haljine davale naslutiti sjaj boanske osobe utjelovljene Riječi (usp. Lk 9,29).
Tu je još jedna pojedinost, vlastita samo Lukinu izvještaju, koju valja istaknuti: to je bilješka o sadraju razgovora što ga je Isus vodio s Mojsijem i Ilijom, koji su se ukazali uz preobraenoga Isusa. "Razgovarali su - pripovijeda evanđelist - o njegovu Izlasku (grč. eksodos), što se doskora imao ispuniti u Jeruzalemu" (9,31). Isus, dakle, sluša Zakon i Proroke koji mu govore o njegovoj smrti i uskrsnuću. U svome intimnom razgovoru s Ocem, on ne izlazi iz povijesti, ne bjei od poslanja radi kojega je došao na svijet, premda zna da će morati proći putem kria da bi stigao do slave. Krist čak još dublje ulazi u to poslanje, prianjajući čitavim svojim bićem uz Očevu volju, te nam pokazuje da se istinska molitva sastoji upravo u sjedinjenju naše volje s onom Bojom. Za kršćanina, stoga, moliti ne znači izbjeći stvarnost i odgovornosti koje ona podrazumijeva, nego znači prihvatiti ih do kraja, uzdajući se u vjernu i neiscrpnu ljubav Gospodinovu. Stoga, potvrda otajstva preobraenja dolazi, paradoksalno, u tjeskobi Getsemanskog vrta (usp. Lk 22,39-46). Neposredno pred svoju muku, Isus kuša smrtnu tjeskobu te se povjerava boanskoj volji; u tom trenutku njegova će molitva biti zalog spasenja za sve nas. Krist će zapravo moliti nebeskoga Oca da ga "spasi od smrti" i ondje, kako piše autor Poslanice Hebrejima "bi uslišan zbog svoje predanosti" (Heb 5,7). Dokaz je toga uslišanja uskrsnuće.
Draga braćo i sestre, molitva nije neki dodatak, nešto opcionalno, nego je pitanje ivota i smrti. Doista, samo tko moli, to jest tko se povjerava Bogu sinovskom ljubavlju, moe ući u vječni ivot, a to je sam Bog. Kroz ovo korizmeno vrijeme molimo Mariju, Majku utjelovljene Riječi i Učiteljicu duhovnoga ivota, da nas pouči molitvi kao što je to učinila sa svojim Sinom, kako bi naš ivot bio preobraen svjetlošću njegove prisutnosti.
elim zahvaliti onima koji su me kroz prethodne dane pratili molitvom za vrijeme duhovnih vjebi. Ohrabrujem sve da u korizmenom vremenu trae tišinu i sabranost, kako bi dali više prostora molitvi i razmatranju Boje Riječi.
Sljedeće subote, 10. oujka, u 16 sati u Dvorani Pavla VI. predvodit ću marijansko bdjenje namijenjeno mladim rimskim sveučilištarcima. U njemu će sudjelovati, zahvaljujući radiotelevizijskoj vezi, i brojni studenti iz drugih zemalja Europe i Azije. Zazvat ćemo zagovor Marije, Prijestolja Mudrosti, da Gospodin pošalje svjedoke evanđeoske istine, koji će izgraditi civilizaciju ljubavi na ova dva kontinenta i u cijelome svijetu.
Poslije molitve Anđeoskog pozdravljenja Papa je pozdravio hrvatske hodočasnike na hrvatskom:
Pozdravljam i blagoslivljam hrvatske hodočasnike iz upe svetoga Mateja iz Tovarnika! Kroz korizmene dane molitve, pokore i djela ljubavi, pripremio vam Gospodin srca za radost uskrsnuća. Hvaljen Isus i Marija!
Copyright © Dicastero per la Comunicazione - Libreria Editrice Vaticana