PAPIN NAGOVOR UZ MOLITVU ANĐEO GOSPODNJI
Nedjelja, 18. oujka 2007.
Draga braćo i sestre!
Upravo sam se vratio iz Kaznenog zavoda za maloljetnike u Casal del Marmu u Rimu, kamo sam se bio uputio u posjet ove četvrte korizmene nedjelje, koja se na latinskom naziva i "Laetare", to jest "Raduj se", prema prvoj riječi ulazne antifone misnoga bogosluja. Danas nas liturgija poziva na radost jer se pribliuje Uskrs, dan Kristove pobjede nad grijehom i nad smrću. No, gdje je vrelo kršćanske radosti ako ne u Euharistiji što nam ju je Krist ostavio za duhovnu hranu, dok hodočastimo ovom zemljom? Euharistija umnaa u vjernicima onu duboku radost koja je sasvim sjedinjena s ljubavlju i mirom i koja proistječe iz zajedništva s Bogom i s braćom.
Prošlog utorka predstavljena je apostolska posinodalna pobudnica Sacramentum caritatis, čija je tema upravo Euharistija, vrelo i vrhunac ivota i poslanja Crkve. Izradio sam je skupljajući plodove XI. opće skupštine Sinode biskupa, koja je listopada 2005. odrana u Vatikanu. Računam da ću se još vratiti tome vanome tekstu, no već odsada elim istaknuti da je on izraz vjere sveopće Crkve u euharistijsko otajstvo, te se nalazi u kontinuitetu s II. vatikanskim saborom i naukom mojih časnih prethodnika Pavla VI. i Ivana Pavla II. U tom sam dokumentu htio, među ostalim, pokazati i njezinu vezu s enciklikom Deus caritas est: eto zašto sam se odlučio za naslov Sacramentum caritatis, preuzimajući tako lijepu definiciju Euharistije što ju je dao sveti Toma Akvinski (usp. Summa Th. III, q. 73, a. 3, ad 3), "Sakrament ljubavi". Da, u Euharistiji Krist nam je htio darovati svoju ljubav, što ga je ponukalo da na kriu prinese svoj ivot za nas. Na Posljednjoj večeri, opravši svojim učenicima noge, Isus nam je ostavio zapovijed ljubavi: "Kao što sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedni druge" (Iv 13,34). No, budući da je to moguće samo ako ostanemo s njime sjedinjeni, poput loze i trsa (usp. Iv 15,1-8), odlučio je on sam ostati među nama u Euharistiji da tako mognemo ostati u Njemu. Kad se, stoga, vjerom hranimo njegovim tijelom i njegovom krvlju, njegova ljubav prelazi u nas te nas osposobljava da i mi dajemo ivot za braću (usp. 1 Iv 3,16). Odatle izvire kršćanska radost, radost ljubavi.
Marija je "euharistijska ena" u punom smislu te riječi, remek-djelo boanske milosti: Boja ju je ljubav učinila bezgrešnom "pred njim u ljubavi" (usp. Ef 1,4). Uz nju, kao Otkupiteljeva zaštitnika, Bog je postavio svetoga Josipa, čiju ćemo svetkovinu sutra proslaviti. Zazivam osobito zagovor ovog velikoga sveca kako bi Narod Boji, vjerujući, slaveći i s vjerom iveći euharistijsko otajstvo, bio obliven ljubavlju Kristovom te širio njezine plodove radosti i mira po čitavom čovječanstvu.
Copyright © Dicastero per la Comunicazione - Libreria Editrice Vaticana