PAPIN NAGOVOR UZ MOLITVU ANĐEO GOSPODNJI
Nedjelja, 23. rujna 2007.
Krist nas je obogatio svojim siromaštvom
Draga braćo i sestre!
Ovoga sam jutra posjetio biskupiju Velletri, gdje sam kroz niz godina bio naslovni kardinal. Bio je to obiteljski susret, koji mi je pruio mogućnost da ponovno proivim trenutke iz prošlosti bogate duhovnim i pastoralnim iskustvima. U tijeku svečanoga euharistijskog slavlja, komentirajući liturgijske tekstove, zadrao sam se na razmišljanju o ispravnome sluenju zemaljskim dobrima, temom koju je evanđelist Luka ovih nedjelja na razne načine stavljao pred našu pozornost. Pripovijedajući prispodobu o nepoštenom ali prilično vještom upravitelju, Krist svoje učenike podučava koji je najbolji način korištenja novca i materijalnih dobara, to jest da ih podijele sa siromašnima stječući tako njihovo prijateljstvo s obzirom na Kraljevstvo nebesko. "Napravite sebi prijatelje od nepoštena bogatstva – kae Isus - pa kad ga nestane da vas prime u vječne šatore" (Lk 16,9). Novac nije "nepošten" u sebi, ali on čovjeka više od bilo koje druge stvari moe zatvoriti u slijepi egoizam. Riječ je, dakle, o provođenju određene vrste "obraćenja" ekonomskih dobara: umjesto da ih se koristi samo za vlastiti interes, potrebno je misliti i na potrebe siromaha, nasljedujući samoga Krista koji – piše sveti Pavao – "premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite" (2 Kor 8,9). Ovo izgleda paradoksalno: Krist nas nije obogatio svojim bogatstvom, već svojim siromaštvom, to jest svojom ljubavlju koja ga je potaknula da nam se potpuno preda.
Tu bi se moglo otvoriti široko i sloeno područje za razmišljanje o temi bogastva i siromaštva, pa i na svjetskoj razini na kojoj se sučeljavaju dvije ekonomske logike: logika profita i logika jednake raspodjele dobara, koje nisu u proturječju jedna s drugom ukoliko je njihov odnos dobro uređen. Katolički socijalni nauk uvijek je tvrdio da je jednaka raspodjela dobara prioritetna. Profit je, naravno, legitiman i, u pravoj mjeri, potreban za ekonomski razvoj. Ivan Pavao II. tako je u enciklici "Stota godina" napisao: "Modrna poduzetnička ekonomija sadri pozitivne vidove, korijen kojih jest sloboda osobe, koja se izraava na ekonomskom polju kao i na toliko drugih područja" (br. 32). Ipak, on je dodao da kapitalizam ne treba shvaćati kao jedini valjani način ekonomskoga organiziranja (usp. isto tamo, br. 35). Teška pojava gladi i ekološki problem sa sve većom očitošću javno obznanjuju da logika profita – ukoliko je prevladavajuća – povećava nesrazmjer između bogatih i siromašnih te pogubno iskorištavanje planeta. No, kada prevlada logika raspodjele i solidarnosti, onda je moguće ispraviti put i usmjeriti ga prema jednakom i odrivom razvoju.
Presveta Marija, koja u svome Veliča proglašava: Gospodin "gladne napuni dobrima,/ a bogate otpusti prazne" (Lk 1,53), neka pomogne kršćanima da s evanđeoskom mudrošću, to jest velikodušnom solidarnošću, koriste zemaljska dobra i neka vladarima i ekonomistima dadne nadahnuća za dugoročne strategije koje promiču istinski napredak svih naroda.
Poslije molitve Anđeoskog pozdravljenja Papa je pozdravio hrvatske hodočasnike na hrvatskom:
Od srca pozdravljam drage Hrvate, a posebno katedralni zbor iz Rijeke! Budite mudri u upravljanju povjerenim vam dobrima, vjerno slueći Bogu i spremno pritječući u pomoć svima koji su u potrebi. Hvaljen Isus i Marija!
Copyright © Dicastero per la Comunicazione - Libreria Editrice Vaticana