KATEHEZA PAPE BENEDIKTA XVI.
NA OPĆOJ AUDIJENCIJI
Srijeda, 18. kolovoza 2010.
Pio X. – papa reforme
Draga braćo i sestre, danas bih se htio zadrati na liku svoga prethodnika svetog Pija X., čiji se liturgijski spomen slavi iduće subote, te istaknuti neke njegove osobine koje mogu biti korisne također za pastire i vjernike našeg vremena.
Giuseppe Sarto, tako se zvao, rođen je u Rieseu (Treviso) 1835. i potjecao je iz seljačke obitelji. Nakon školovanja u padovskom sjemeništu zaređen je za svećenika u 23. godini ivota. Najprije je bio zamjenik upnika u Tombolu, zatim upnik u Salzanu, a potom kanonik treviške katedrale obnašajući slubu biskupova tajnika i duhovnog vođe u dijecezanskom sjemeništu. U tim godinama bogatog i velikodušnog pastoralnog iskustva, budući papa pokazao je onu veliku ljubav prema Kristu i Crkvi, onu poniznost i jednostavnost kao i veliku ljubav prema najpotrebnijima i te su ga osobine resile cio njegov ivot. God. 1884. imenovan je mantovskim biskupom a 1893. venecijanskim patrijarhom. Dana 4. kolovoza 1903. izabran je za papu i tu je slubu prihvatio s oklijevanjem, jer se nije smatrao doraslim tako visokoj zadaći.
Pontifikat svetog Pija X. ostavio je neizbrisivi trag u povijesti Crkve i bio je u znaku velikog nastojanja oko provođenja reforme, saetog u geslu Instaurare omnia in Christo, "Obnoviti sve u Kristu". Njegovi su zahvati, naime, obuhvaćali razna crkvena područja. Od samog se početka posvetio preustroju Rimske kurije, zatim je pokrenuo radove na sastavljanju Zakonika kanonskog prava, kojeg je proglasio njegov nasljednik Benedikt XV. Promicao je, nadalje, reviziju odgoja i obrazovanja budućih svećenika, utemeljivši također više pokrajinskih sjemeništa, urešenih dobrim knjinicama i učenim predavačima. Drugo vano područje njegova djelovanja bilo je poučavanje Bojeg naroda vjerskim istinama. Još od godina u kojima je bio upnik sastavio je katekizam a tijekom biskupske slube u Mantovi radio je na sastavljanju jedinstvenog katekizma, ako ne sveopćeg, a ono bar za Italiju. Kao pravi pastir shvatio je da je u situaciji koja je vladala u tome razdoblju, također zbog pojave emigracije, bio nuan katekizam na koji će se svaki vjernik moći referirati neovisno o mjestu i ivotnim okolnostima. Kao papa pripremio je tekst iz kršćanskog nauka za Rimsku biskupiju, koji se proširio zatim po cijeloj Italiji i svijetu. Katekizam zvani "Katekizam Pija X." zbog jednostavnog, jasnog i preciznog jezika i zbog učinkovitog izlaganja bio je za mnoge sigurna vodilja u učenju vjerskih istina.
Značajnu je pozornost posvetio reformi liturgije, na osobit način svete glazbe, kako bi vjernike priveo dubljem molitvenom ivotu i punijem sudjelovanju u sakramentima. U motu propriju Među istaknutim zadaćama (1903.) on kae kako pravi kršćanski duh ima svoj prvi i nezaobilazni izvor u aktivnom sudjelovanju u presvetim otajstvima i u javnoj i svečanoj molitvi Crkve (usp. ASS 36[1903], 531). Zato je preporučivao vjernicima da često pristupaju sakramentima, poticao ih da dobro pripravljeni svakodnevno pristupaju svetoj pričesti te je ispravno pomaknuo prvu pričest djece na sedmu godinu ivota "kada se dijete počinje sluiti razumom" (usp. Kongregacija za sakramente, dekret Quam singulari: AAS 2[1910], 582).
Vjeran zadaći potvrđivanja braće u vjeri, sveti Pio X., suočen s nekim strujanjima koja su se javila na teološkom polju krajem 19. stoljeća i početkom 20., odlučno je intervenirao osudivši "modernizam" s ciljem da obrani vjernike od pogrešnih shvaćanja i promiče znanstveno produbljivanje objave u skladu s crkvenom predajom. Dana 7. svibnja 1909. apostolskim pismom Vinea electa utemeljio je Papinski biblijski institut. Nad posljednje dane njegova ivota nadvili su se crni oblaci rata. Apel katolicima iz cijeloga svijeta, kojeg je uputio 2. kolovoza 1914. kako bi izrazio "ljutu bol" tadašnjeg trenutka, bio je vapaj oalošćenog oca koji vidi kako mu sinovi ustaju jedni protiv drugih. Umro je nedugo zatim, 20. kolovoza i njegov se glas o svetosti počeo odmah širiti u kršćanskom puku.
Draga braćo i sestre, sveti Pio X. nas uči da u temelju našega apostolskog djelovanja, na raznim poljima na kojima djelujemo, mora biti uvijek duboko zajedništvo s Kristom, kojeg treba njegovati i koje treba rasti iz dana u dan. Samo ako smo zaljubljeni u Gospodina, bit ćemo kadri nositi ljudima Boga i otvoriti ih njegovoj milosrdnoj ljubavi.
Papin apel
U ovom trenutku sam u mislima s dragim pučanstvom Pakistana, koje je nedavno pogodila teška poplava, u kojoj su stradale mnogobrojne rtve i koja je mnoge obitelji ostavila bez krova nad glavom.
Dok povjeravam Bojem dobrom milosrđu sve tragično stradale, izraavam svoju duhovnu blizinu njihovim obiteljima i svima onima koji trpe zbog te nesreće. Neka ne uzmanjka toj našoj, tako teško kušanoj, braći naša solidarnost i konkretna pomoć međunarodne zajednice!
Copyright © Dicastero per la Comunicazione - Libreria Editrice Vaticana